Wiki

Wiki - alat koji nam omogućava kreiranje sadržaja u saradnji sa drugim korisnicima. Nad istim sadržajem više ljudi može vršiti raznorazne promjene, s tim što se zna ko je i kakve je promjene izvršio. 
Svi korisnici su ravnopravni i predstavljaju grupu koja ima zadatak da sadržaj učini što boljim.
Najpoznatiji primjer Wiki stranice je Wikipedia, koja nam zahvaljujući velikom broju ljudi koji učestvuju u kreiranju i pobljšavanju sadržaja, nudi brdo potrebnih informacija. Naravno postavlja se pitanje šta se dešava ukoliko korisnici postave neke pogrešne informacije. Takav sadržaj biva izbrisan, pošto korisnici redovno provjeravaju novi sadržaj i sprečavaju da budemo pogrešno informisani.

Kako kreirati sadržaj na Wikipedia-i možete pogledati na snimku:

Blog

Blog je vrsta elektronskog dnevnika. Ranije su ljudi koristili olovku i papir za pisanje dnevnika, danas je to zamjenjeno korišćenjem blogova. Da biste ga imali, ne morate biti ekspert za računare, potrebna vam je samo dobra priča. Neki ljudi ga koriste da iznose mišljenja o raznim oblastima, neki pišu o svojim dogodovštinama..
Dozvoljena je sloboda izražavanja, i omogućeno je da to pokažemo i drugim ljudima. Mada isto tako moguće je i ostati u sijenci, anoniman.
Veoma često mi je pomagalo čitanje tuđih blogova da riješim neke probleme ili nedoumice koje sam imala, zahvaljujući iskustvu drugih ljudi. Mislim da je blogovanje veoma korisna stvar, koja pomaže i nama i drugima.

Budite korisni, i sebi i drugima - blogujte! :)

Delicious

Još jedan od mnogobrojnih alata koji se koriste u e-učenju je i Delicious. Delicious nam pomaže da se ne zagubimo u moru linkova koji su nam potrebni a istovremeno ih želimo podjeliti sa drugim ljudima.
S toga on spada u social bookmarks alate. Veoma je jednostavan za korišćenje, ali da bismo ga mogli koristiti za početak je potrebno da imamo Yahoo account.
Delicious nam omogućava bookmarkovanje sajtova i tagovanje (označavanje) istih ključnim riječima. Korišćenjem ključnih riječi drugi korisnici imaju mogućnost da prilikom pretraživanja lakše i brže nađu potrebne linkove.Na ovaj način se mogu i povezati ljudi istih interesovanja s obzirom da je moguće vidjeti ko je bookmarkovao koje linkove.

MindMeister i iGoogle

Jedan od alata za upravljanje sopstvenim učenjem je MindMeister alat, koji je nastao 2007. godine. Pomoću MindMeister-a se kreiraju mape uma i na taj način vizuelno se prikazuju razni događaji i aktivnosti. Ovaj alat nam pomaže u učenju, tako što sve što nam je nejasno možemo rastaviti do najprostijih djelova. Alat je jednostavan za korišćenje, i osim kreiranja mapa dozvoljava nam dijeljenje istih sa drugim korisnicima, kao i kolabarativni rad nad njima.
Jednostan proces kreiranja mapa je moguće vidjeti na ovom video snimku:

je još jedan od mnogobrojnih alata koji se svrstava u grupu za upravljanje sopstvenim učenjem. Da bi koristili ovaj alat za početak je potrebno imati gmail nalog. Pomoću iGoogle-a moguće je personalizovati stranicu i vršiti razmjenu sadržaja. Moguće je dodati različite gadžete kao što su poštansko sanduče, google reader, google map..
Editovanje iGoogle stranice izgleda ovako:

Courseware alati za e-učenje

Danas postoji veliki broj alata za e-učenje. Jedna vrsta alata koja se koristi jesu courseware alati. Na internetu je moguće pronaći više različitih definicija ove vrsta alata, kao što je na primjer:

 Računarski softver dizajniran za edukaciju (izraz dobijen spajanjem pojmova course (tečaj-kurs) i software (softver)).

Courseware alati  predstavljaju nov pristup predavanja i učenja. U prethodnom postu sam spomenula Moodle alat koji predstavlja primjer courseware alata, u ovom postu ću objasniti na koji način taj alat funkcioniše.            

Učesnici koji koriste ovaj alat su studenti, predavači i administrator platforme. Svi imaju svoje naloge u zavisnosti od uloge imaju različite mogućnosti. Predavač ima zaduženje da u okviru svog kursa postavlja materijale za učenje i podstiče studente na rad i prati njihovo napredovanje. Studenti imaju pristup svim postavljenim materijalima, uz čiju pomoć trebaju da savladaju gradivo. Zadatak administratora je da prati i održava rad sistema.

Komunikacija između učesnika (profesora i studenata) može se obavljati sinhrono ili asinhrono. Sinhrono putem video konferencije ili korišćenjem chat-a. Dok asinhrona komunikacija se obavlja ostavljanjem poruka ili slanjem e-mail-a.
U okviru svakog kursa je moguće otvoriti diskusione grupe i wikije, koji omogućavaju još jedan način učenja, razmjenom iskustva između korisnika, postavljanjem pitanja, dijeljenjem nekoh novih informacija i slično.
Da bi se odredio napredak studenata, u okviru kurseva se postavljaju testovi. Testovi se sastoje od pitanja koja su vezana za pređene oblasti.
Osim Moodle alata, postoji još veliki broj besplatnih courseware alata kao što su: ATutor, Sakai, Coggno itd.

E-learning

Zahvaljujući razvoju tehnlogije, omogućen je novi način učenja - e-učenje.
Za razliku od tradicionalnog učenja, koji se održava u učionici e-učenje nije ograničeno mjestom učenja. Može se obavljati bilo gdje i u bilo kom trenutku. Po mom mišljenju e-učenje nam čini sam proces učenja zanimljivijim i jednostavnijem jer postoje mnogi različiti načini koji će nas zaintrigirati za sadržaj (učenje pomoću korišćenja igrica, mobilnih telefona, gledanjem video snimaka i sl.).

 

E-učenje je veoma pogodno za ljude koji su zaposleni, jer oni nemaju mnogo mogućnosti da se posvete tradicionalnom učenju, kao i za ljude koje su udaljeni od mjesta održavanja nastave.

Na Fakultetu za Informacione Tehnlogije se koristi e-learning platforma za online učenje, tačnije Moodle platforma. Na njoj se nalazi određen broj kurseva koji su u okviru plana i programa rada fakulteta i praćeni su od strane studenata istog. Iz svog iskustva mogu reći da je platforma veoma jednostavna za korišćenje i da je moguće pristupiti velikom broju materijala koji su potrebni za učenje.